Piše: Marijana Mrvoš
Od kako sam se počela zanimati za umjetnost pripovijedanja uvijek govorim i razmišljam o činjenici da priče putuju. U vrijeme kad su se priče prenosile usmenom predajom, i dok nisu bile zabilježene, putovale su s kazivačem i njegovom torbom ili su se prenosile unutar zajednice od jednog do drugok kazivača (pripovjedača).
Priče koje imam u svom repertoaru došle su do mene, pronašle su me, doputovale su odasvuda. Neke su stigle iz Australije a imaju židovsko i evropsko porijeklo, druge su došle iz Afrike a imaju azijsko porijeklo, treće su prenijeli pripovjedači koji su živjeli u zajednicama koje i dalje njeguju priču kao ono što tu zajendicu održava. Priča je živi organizam koji se svakim susretom zajednice u slavlju oživljava i kako bi Aboridžini rekli ta priča se i dalje sniva (sanja).
Neke priče doputuju do mene da me poduče, osvijeste i osnaže. Pohranim ih u sjećanje i u tijelo. Neke od njih će možda jednog dana pokucati da ih ispripovijedam a možda će biti spremnik iz kojeg ću se, kad ožednim i ogladnim, napojiti i nahraniti.
Dok slušamo pripovjedača pokreće se softver, pokreće se mašta, i tako putujući krajolikom priče režiramo vlastitu priču. Zato nas one toliko i privlače jer u pričama i bajkama pronalazimo sebe, prepoznajemo prošli ili sadašnji život i saznajemo da se iz teške ili delikatne životne situacije možemo izvući/spasiti ako smo dovoljno snažni, dovoljno hrabri, ljubazni i radišni/uporni.
Michelle Ransom-Hughes u podcastu ABC Conversations razgovara s Kate Forsyth o porijeku Pepeljuge, Crvenkapice, Trnoružice i dr. bajki, i o tome kako su se one kroz povijest mijenjale, adaptirale i dobivale nova lica. Oni koji su ih mijenjali prilagodili su ih svojim potrebama.
Giambattista Basile[1] (1566. – 1632.) bajkama/pričama zabavljao je raspojasani dvor i njegove dvorjane. Charles Perrault[2] (1628. – 1703.) je došao do Basileovih zapisa i zanemario njegove motive i dodavo nove pa Pepeljuga u njegovoj verziji dobiva staklene cipelice i bundevu koja postaje kočija.
Do braće Grimm (Jakov r. 1785., Willhem r. 1786.) priče su dolazile i iz Francuske kada su, između ostalog, zbog vjerskih ratova Hugendoti bježali u Njemačku, i iz drugih mijesta. Braća Grimm su težila povezati simbolizam bajke s mitovima, a kako su bili pod utjecajem nordijske mitologije smatra se da je u njihovoj verziji Trnoružice motiv broja trinaest – trinaest vila povezan s Lokijem.
Kate Forsyth je spisateljica, pjesnikinja i pripovjedačica. Romani su joj best selleri a isnapiraciju, kako sama kaže, crpi iz bajki. Verujem da je to jedan od razloga zašto su neke bajke preživjele tisućljeća. Kazivačima (pripovjedačima) su one bile važne pa su ih prenosili.
Iz razgovora s Kate saznajemo da jedna od ranih verzija Pepeljuge potječe iz Kine. Najvjerojatnije je do Evrope došla Putevima svile, nošena konjima, magarcima i drugom stokom, umotana u bale svile, razasuta po vrećama začina ili skrivena u kutiji s draguljima. Došla je vjerojatno i morskim putem kad je 1219. Marko Polo uplovio u Veneciju.
Bajke su s tu da nam prenesu kod mudrosti življenja samo im se trebamo prepustiti bilo u pisanoj verziji a još bolje u usmenoj gdje vas svojim umjećem i starim alatima glasa, jezika i tijela vode na mistična putovanja.
2021. godine grupa pripovjedačica osnovala je, kao tijelo udruge Kreativni studio „Logos“, Društvo hrvatskih pripovjedača. Kontaktirajte nas da vas povežemo s pripovjedačem koji odgovara potrebava vaših htijenja, duše, jer svaki pripovjedač ima svoje priče/bajke i svoj stil po kojem je prepoznatljiv i autentičan.
Poveznica na podcast i intervju s Kate Forsyth
https://www.abc.net.au/radio/programs/conversations/kate-forsyth-myth-and-legend/12514266
[1] Talijanski književnik koji je trajno mjesto u književnosti stekao zbirkom pripovjedaka na napuljskom dijalektu. Zbirka je objavljena posthumno (1634 – 36) pod naslovom Bajka svih bajki ili Pentameron. Basile je priče prerađivao i pisao raskošnim baroknim stilom. Izvor: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=6145
[2] Francuski književnik i začetnik žanra bajke. Najpoznatija su mu ostavrenia, i do današnjih dana u upotrebim bajke skupljene u zbirkama Priče u stihovima te Pripovijesti ili priče iz prošlosti s antologijskim bajkama, uglavnom novim inačicama pučkih predaja, Crvenkapice, Uspavane ljepotice, Pepeljuge, Mačka u čizmama Palčića, Modrobradog. Izvor: https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47719